Disbioza: što je to, kako se razvija i kako se liječi

It looks like you are using an older version of Internet Explorer which is not supported. We advise that you update your browser to the latest version of Microsoft Edge, or consider using other browsers such as Chrome, Firefox or Safari.

Disbioza je jedan od najvažnijih znanstvenih pojmova koji bi svi trebali znati jer ima iznimno važan utjecaj na naše cjelokupno zdravlje. Ona je čimbenik koji doprinosi crijevnim tegobama, kardiovaskularnim bolestima, pretilosti, alergijama, pa čak i psihičkim poremećajima kao što su anksioznost i depresija. Nastavite čitati kako biste naučili što više o njoj: što je to, kako se razvija, na što utječe i kako je možemo spriječiti.

lamp-rounded

Jeste li znali?

Disbioza je povezana s mnogim uobičajenim zdravstvenim problemima

Što je crijevna mikrobiota?

Kako bismo razumjeli disbiozu, najprije moramo znati više o crijevnoj mikrobioti.

Crijevna mikrobiota složen je ekosustav koji se sastoji od desetaka bilijuna mikrobnih stanica koje žive u našim crijevima. To je otprilike isto onoliko mikrobnih stanica koliko i naših vlastitih i više od 99 % sveg genetskog materijala koji nosimo sa sobom. Živimo s njima u onom što nazivamo simbiozom: odnosom obostrane koristi, u kojem mi pomažemo njima, a one nama.

Svoju crijevnu mikrobiotu ponekad nazivamo svojim skrivenim i često zaboravljenim organom.

Sastoji se od 500 do 1500 različitih vrsta bakterija, pri čemu je sastav mikrobiote svake osobe jedinstven poput otiska prsta.

Mikrobiota obavlja mnoge važne funkcije i utječe na mnogo načina:

Važnije funkcije crijevne mikrobiote koje utječu na naš organizam

Važnije funkcije crijevne mikrobiote koje utječu na nas.

- Pomaže metabolizirati hranu koju jedemo.

Bakterije koje naseljavaju naša crijeva pomažu nam metabolizirati određene tvari poput složenih ugljikohidrata i vlakana. Mi ih ne možemo sami probaviti, ali bakterijama oni predstavljaju izvor hrane.

- Utječe na funkciju i građu crijeva.

Uravnotežena crijevna mikrobiota podrazumijeva dobru funkciju i građu crijeva, što zauzvrat podrazumijeva i bolju funkciju mnogih drugih dijelova tijela. Kao što možemo vidjeti, moderna medicina potvrđuje staru izreku koja je bila popularna u tradicionalnoj kineskoj medicini: “Zdravi rad crijeva čini zdravo tijelo.”

- Proizvodi kemijske tvari i utječe na metabolizam neurotransmitera.

U zamjenu za hranu bakterije nas "nagrađuju" vitalnim tvarima koje su nam potrebne za zdravo tijelo: vitaminima K, B12 i folnom kiselinom te kratkolančanim masnim kiselinama i aminokiselinama koje sami ne možemo proizvesti. Osim toga, one surađuju u sintezi neurotransmitera i utječu na našu opću dobrobit i apetit putem veze crijeva i mozga.

- Utječe na razvoj i funkciju imunosnog sustava.

Prema znanstvenim procjenama čak 70 % naših imunosnih stanica potječe iz crijeva.  To nije iznenađujuće jer, osim dišnog sustava, probavni sustav predstavlja glavnu ulaznu točku za ulazak tvari u ljudsko tijelo. Svakog dana naša su crijeva preplavljena vanjskim „posjetiteljima“, uključujući i one štetne za naše zdravlje.

Mikrobiota igra važnu ulogu u imunitetu i sprječavanju bolesti; ona „obučava“ imunosni sustav i time ga ojačava. Istovremeno štetne mikroorganizme koji žive u crijevima izbacuje iz „utrke“ za ključne hranjive tvari i prostor. 

Je li crijevna mikrobiota stalna ili se može promijeniti?

Crijevna mikrobiota odraslih je uglavnom relativno stabilna ili stalna; međutim, na njezin sastav i njezin volumen mogu značajno utjecati gastrointestinalne infekcije, geografska promjena životnog okruženja (npr. putovanje na udaljena mjesta), liječenje određenim lijekovima (npr. antibioticima), higijena i način života (prehrana).

Disbioza ili crijevna neravnoteža

Crijevna je mikrobiota zdravih ljudi uravnotežena. Međutim, određeni događaji u našem životu mogu poremetiti tu ravnotežu. 

Neravnoteža crijevne mikrobiote naziva se disbioza. 

Disbiozu označavaju:

  • smanjen broj korisnih bakterija (simbionata)
  • povećan broj štetnih bakterija (patobionata)
  • smanjena bakterijska raznolikost.

Najčešće se sve troje pojavljuje u isto vrijeme.

Mikrobne promjene prisutne u disbiozi

Disbioza i mikrobne promjene.

Simbionti su organizmi koji žive jedni s drugima u simbiozi, odnosu obostrane koristi, iako to nije nužno. 

Patobionti su potencijalno štetni organizmi koji nam mogu naštetiti samo pod određenim uvjetima. 

Komenzali su organizmi koji ne nanose štetu svom "partneru", ali imaju koristi od njega.

Razvoj disbioze

Disbioza nastaje zbog neravnoteže u sastavu crijevne mikrobiote, zbog promjene u njezinoj aktivnosti i raspodjeli. 

Uzroke disbioze možemo pronaći u infekcijama patogenim mikrobima, uporabi određenih lijekova, prehrani (specijalizirane prehrane, netolerancija na određene sastojke hrane, poput laktoze ili glutena), higijeni i promijenjenim stanjima imunosnog sustava uzrokovanih infekcijom ili stresom. 

Mogući uzroci disbioze

Mogući uzroci disbioze

1. Prehrana

Hrana je najvažniji čimbenik koji sudjeluje u oblikovanju naše crijevne mikrobiote od samog početka našeg života. Ubrzo nakon rođenja majčino mlijeko pomaže nam uspostaviti zdravu ravnotežu crijevne mikrobiote i štiti nas od kolonizacije štetnih mikroba.

Prilikom prelaska s dojenja na normalnu hranu broj korisnih bifidobakterija opada; na sastav crijevne mikrobiote poslije u životu najznačajniji utjecaj ima naša svakodnevna prehrana. 

Vrsta prehrane koju slijedimo (na bazi mesa, vegetarijanska, bogata mastima itd.) može potaknuti promjene u sastavu naše crijevne mikrobiote. Na primjer: "tipična zapadnjačka prehrana", koja sadrži više crvenog mesa, šećera i masti, a manje vlakana, mijenja sastav crijevne mikrobiote, što može biti čimbenik koji doprinosi razvoju mnogih stanja, uključujući pretilost, šećernu bolest, kardiovaskularne bolesti i alergije.

2. Lijekovi

Na crijevnu mikrobiotu najviše utječu antimikrobni lijekovi (antibiotici i lijekovi za kemoterapiju); donekle možemo uočiti slične učinke i kod uzimanja nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID, npr. ketoprofen, ibuprofen, naproksen) i lijekova koji smanjuju proizvodnju želučane kiseline (inhibitori protonske pumpe). 

Međutim, određeni lijekovi također mogu imati pozitivan ili prebiotički učinak. Jedan je takav primjer sintetski šećer laktuloza, koji se upotrebljava za ublažavanje zatvora crijeva, a koji stimulira rast određenih korisnih bakterija u crijevima.

Posljedice disbioze

Posljedice disbioze očituju se u cijelom tijelu, što svjedoči o važnosti crijevne mikrobiote za naše zdravlje. Osim crijevnih stanja postoje mnoga druga koja obično ne bismo povezivali sa svojim crijevima. 

1. Crijevna stanja

Neuravnotežena crijevna mikrobiota najprije utječe na crijeva i time smanjuje sposobnost mikrobiote da se obrani od štetnih mikroorganizama, ili pak utječe na fiziološke procese koji se odvijaju u crijevu (npr. peristaltiku). 

To može uzrokovati mnoge simptome ili čak crijevne poremećaje, kao što su:

  • proljev
  • nadutost i vjetrovi
  • zatvor
  • pothranjenost
  • sindrom iritabilnog crijeva
  • upalna bolest crijeva (ulcerozni kolitis, Crohnova bolest).

Međutim, učinci disbioze nisu ograničeni na crijeva. Kroz limfni sustav, neuronske i hormonske veze s drugim dijelovima tijela, crijeva također mogu biti čimbenik koji pridonosi razvoju autoimunih poremećaja (npr. reumatoidni artritis, alergije (npr. atopijski dermatitis), podložnost infekcijama, astma), kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, pretilosti, pa čak i plućnih bolesti i raka. 

2. Kardiovaskularne bolesti

Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrti u svijetu, osobito u razvijenim zemljama. Genetski (nasljedni) čimbenici i prehrana igraju ulogu u njihovu razvoju, ali još jedan čimbenik rizika koji se sve više povezuje s njima crijevna je mikrobiota i njezina disbioza.

Pokazalo se da crijevna disbioza ima važnu ulogu u razvoju ateroskleroze i hipertenzije, dva ključna čimbenika koja utječu na razvoj kardiovaskularnih bolesti. 

3. Pretilost

Iako je pretilost posljedica prekomjernog unosa hrane u odnosu na potrošnju energije, ne treba zanemariti utjecaj crijevne mikrobiote. Upravo nam crijevni mikroorganizmi pomažu u metaboliziranju hrane i kao takvi utječu na mnoge čimbenike uključene u apsorpciju hranjivih tvari. Učinci crijevne mikrobiote na pretilost opsežno su proučavani te pokazuju da je mikrobiota pretilih osoba manje raznolika, da je manji broj korisnih bifidobakterija prognostički čimbenik za razvoj pretilosti u djece te da određeni probiotički sojevi mogu pomoći u smanjenju tjelesne težine kod odraslih.

4. Alergije

Alergije su bolest modernog svijeta. Javljaju se u 20 % zapadnoeuropske populacije i najčešća su kronična bolest u Europi.

Naše je crijevo usko povezano s našim imunosnim sustavom. Utječe na njegov razvoj i njegovu funkciju – mogli bismo reći da ga „trenira“. Disbioza crijevne mikrobiote može dovesti do osjetljivosti na alergene i do razvoja alergijskih reakcija čak i izvan crijeva – npr. na koži ili u dišnom sustavu.

Smanjenje mikrobne raznolikosti uslijed zapadnjačkog načina života, s višim higijenskim standardima, manjim obiteljima i manjim kontaktom s ruralnim sredinama, povezuje se s razvojem alergijskih preosjetljivosti i astme, ali manje s pojavom atopijskog dermatitisa i alergija na hranu.

Kako možemo spriječiti disbiozu?

Probiotici nam mogu pomoći da spriječimo disbiozu.

Osim prehranom svoju mikrobiotu možemo promijeniti na tri načina:

  • antibioticima, koji smanjuju njezinu raznolikost i uništavaju ne samo loše nego i dobre bakterije 
  • prebioticima, koji su hrana za korisne bakterije
  • dodavanjem korisnih bakterija – probiotika.

Zdrava prehrana ključna je za sprječavanje disbioze – ono što također pomaže jest dodavanje korisnih bakterija – probiotika.

Izraz "probiotik" potječe iz latinskog i starogrčkog, pri čemu "pro" znači "za", a "biotik" potječe od riječi „za život“. No, nije sve što ležerno nazivamo "probiotikom" pravi probiotik. Znanstvena definicija probiotika nekada je bila "živi mikroorganizmi koji, kada se primjenjuju u odgovarajućim količinama, domaćinu pružaju zdravstvenu korist,"  s tim da su današnji kriteriji još stroži.

Kako bi se mikroorganizam mogao nazvati probiotikom, mora zadovoljiti ova 4 kriterija:

  1. Mora biti siguran za namijenjenu upotrebu.
  2. Njegovu učinkovitost mora dokazati barem jedno dobro osmišljeno kliničko ispitivanje na ljudima koje pokazuje pozitivan učinak na zdravlje.
  3. Soj sadržan u proizvodu mora ostati živ u dovoljnim količinama kako bi se osigurali korisni učinci na zdravlje do kraja roka trajanja proizvoda.
  4. Mora biti ispravno imenovan i opisan.

Linex® Forte, pravo rješenje za disbiozu

Linex® Forte jedini je lijek koji sadrži mliječno- kisele bakterije, za odrasle i djecu stariju od 12 godina, dostupan bez recepta u Hrvatskoj* koji pomaže uspostaviti crijevnu ravnotežu.

Linex® Forte sadrži više od 2 milijarde korisnih mliječno - kiselih bakterija koje pomažu u ponovnom uspostavljanju narušene ravnoteže između korisnih i štetnih bakterija u našim crijevima. Korisne bakterije u lijeku Linex® Forte pažljivo su odabrane prirodne liofilizirane mliječne bakterije Lactobacillus acidophilus, LA-5®B. animalis subsp. lactis, BB-12®.

To su dobre, korisne bakterije, koje blagotvorno utječu na zdravlje naših crijeva, a time i na opću dobrobit organizma. Kombinacija obiju vrsta bakterija tim je važnija jer one mogu naseliti cijelo crijevo: laktobacili se pretežno nalaze u tankom crijevu, dok se bifidobakterije osjećaju ugodnije u debelom crijevu.

Mliječno-kisele bakterije imaju i mnoge druge korisne učinke na ljudski organizam – sprječavaju razmnožavanje štetnih mikroorganizama, utječu na imunosni sustav i pomažu pri probavi.

Disbioza ili crijevna neravnoteža utječe na mnoge aspekte našeg života. Zato je važno da se o svojem zdravlju brinemo tako što ćemo se dobro brinuti o svojim crijevima – a to možemo učiniti tako da svakodnevno unosimo dobre, korisne bakterije u prehranu.

* prema statusu registracije pri Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode HALMED. Dostupno na: www.halmed.hr, pristupljeno 2.2024.

Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.

Reference:

  • WGO. Handbook Microbiome. Dostupno na:  https://www.worldgastroenterology.org/UserFiles/file/WDHD-2020-hdbk-Final.pdf, pristupljeno: 2.2023.
  • Hoffmann C et al. PLoS ONE. 2013.; 8(6): e66019.
  • Hampton-Marcell JT et al. Applied Microbiology, Microbial Biotechnology. 2017.; 10.
  • Koch L. Shaping the gut microbiome. Nat Rev Genet. 2015.; 16.
  • Senghor B et al. Human Microbiome Journal. 2018.; 7–8.
  • Nagpal R et al. Nutrition and Healthy Aging. 2018.; 4.
  • Fujimora S. World J Gastroenterol. 14. lipnja 2015.; 21(22).
  • Schwiertz A. Microbiota of the Human Body, Advances in Experimental Medicine and Biology 902, e-knjiga (DOI 10.1007/978-3-319-31248- 4_1); objavio Springer International Publishing, Switzerland.
  • Capurso L. J Clin Gastroenterol. 2019.; 53.
  • L. J Clin Gastroenterol 2019;53.
  • Gareau MG et al. Nat Rev Gastroenterol Hepatol. 2010.; 7.
  • Boulange C et al. Genome Medicine. 2016.; 8: 42.
  • Liepke C i sur. The Febs Journal. 2002.; 269(2): 712–718.
  • Haller D. The Gut Microbiome in Health and Disease. Ch 6. e-knjiga, objavio Springer Nature. 2018. Dostupno na: https://doi.org/10.1007/978-3-319-90545-7, pristupljeno: 2.2023.
  • Bothe MK et al. Nutrients. srpanj 2017.; 9(7).
  • Zhang YJ et al. Int. J. Mol. Sci. 2015.; 16.
  • Gerritsen J et al. Genes Nutr. 2011; 6.
  • Bray N. The microbiota–gut–brain axis. Nature Reviews Neuroscience. 2019.
  • Enaud R et al. Front. Cell. Infect. Microbiol. 2020.; 10: 9.
  • Loh et al. The American Journal of Clinical Nutrition 2011.; 93(5).
  • Wang Z et al. Nature. 7. travnja 2011.; 472(7341).
  • Lau et al. Nutrients. 10. kolovoza 2017.; 9(8).
  • Turnbaugh PJ & Gordon JI. The Journal of Physiology. 2009.; 587(17).
  • Kalliomaki et al. Am J Clin Nutr.. 2008.; 87.
  • Zhang Q et al. International Journal Of Food Sciences And Nutrition. 2015., Aug; 67(5).
  • Pawankar et al. The WAO White Book on Allergy (Ažurirano 2013.). Ch1. Dostupno na: https://www.worldallergy.org/UserFiles/file/WhiteBook2-2013-v8.pdf, pristupljeno: 2.2023.
  • The European Academy of Allergy and Clinical Immunology (EAACI). Advocacy Manifesto. Tackling the allergy crisis in Europe – Concerted policy action needed. 2016. Dostupno na: https://eaaci.org/about-eaaci/advocacy/, pristupljeno: 2.2023.
  • Haller D. The Gut Microbiome in Health and Disease, Ch 12. e-knjiga, objavio Springer Nature. 2018. (dostupno na: https://doi.org/10.1007/978-3-319-90545-7, pristupljeno: 2.2023.
  • Report of a Joint FAO/WHO Expert Consultation on Evaluation of Health and Nutritional Properties of Probiotics in Food Including Powder Milk with Live Lactic Acid Bacteria, Cordoba, Argentina. 2001., 1–4 listopad.
  • Binda S et al. Criteria to Qualify Microorganisms as “Probiotic” in Foods and Dietary Supplements Frontiers in Microbiology. 2020.; 11.
  • Sender R et al. PloS Biol. 14: e1002533.
  • Haller D. The Gut Microbiome in Health and Disease, Springer International Publishing AG, part of Springer Nature. 2018.
  • Vighi G et al. Clin and Exper Immunol. 2008.; 53(1).
  • Ursell L et al. Nutr Rev. 2012.; 70(1).
  • Tanoue T, Umesaki Y and Honda K. Gut Microbes. 2010.; 1(4).
  • Farrell RJ & LaMont JT. Gastroenterol Clin North Am. 2002.; 31.
  • Jochum L, Stecher B. Label or Concept – What Is a Pathobiont? Trends in Microbiology. 2020.; 28(10). 
  • Wilson E. Sociobiology: The New Synthesis. Harvard University Press. 1975.
  • Haller D. The Gut Microbiome in Health and Disease. Ch 16.  e-knjiga, objavio Springer Nature. 2018. Dostupno na: https://doi.org/10.1007/978-3-319-90545-7, pristupljeno: 2.2024. 
  • Pflughoeft KJ, Versalovic J .Rev. Pathol. Mech. Dis. 2012.; 7.
  • Haller D. The Gut Microbiome in Health and Disease, Springer International Publishing AG, dio Springer Nature 2018., e-knjiga.
  • Symbiote – TheFreeDictionary. Dostupno na: https://medical-dictionary.thefreedictionary.com/symbiote, pristupljeno: 2.2024.
  • Symbiosis – TheFreeDictionary.com (accessible at:  
  • Sažetak opisa svojstava lijeka Linex® Forte, dostupno na: www.halmed.hr,  pristupljeno 2.2024.)https://medical-dictionary.thefreedictionary.com/symbiosis

LIN-10-61-W/HR2404298070/2024-04-29