Putnički proljev: problemi s probavom tijekom putovanja

It looks like you are using an older version of Internet Explorer which is not supported. We advise that you update your browser to the latest version of Microsoft Edge, or consider using other browsers such as Chrome, Firefox or Safari.

Putovanja su vrijeme novih otkrića i stvaranja nezaboravnih uspomena. No to je i vrijeme veće izloženosti „stranim“ organizmima koji nam mogu uzrokovati neugodne probleme, poput putničkog proljeva.

Proljev tijekom putovanja

Putnički proljev najčešći je zdravstveni problem na putovanjima ili nakon povratka kući. 

Između 20 i 50 % putnika koji posjećuju manje razvijene zemlje dobije putnički proljev. Iako se u velikoj većini slučajeva problem riješi bez dodatnih komplikacija unutar nekoliko dana, ipak može negativno utjecati na naše putovanje. Osim proljeva, čak 80 % putnika dobije i grčeve i bolove u trbuhu, što nedvojbeno utječe na užitak, a u konačnici i na raspored putovanja – koji promijeni i do 50 % svih koji dobiju proljev.

Unatoč činjenici da je većinom riječ o samo neugodnom i prolaznom, a ne ozbiljnom zdravstvenom problemu, proljev može trajati i do 90 dana nakon infekcije, a do 30 % osoba traži liječničku pomoć nakon povratka s putovanja zbog ustrajnih problema.

Turistička odredišta dijelimo u tri kategorije rizika od proljeva, a  prema udjelu putnika koji tijekom putovanja prijavljuju proljev:

  • manje od 5 % (Sjeverna Amerika, Australija i Novi Zeland, Japan, Sjeverna Europa) 
  • od 8 do 20 % (Kina, Južna Europa, Izrael, Južna Afrika, Rusija, Haiti, Dominikanska Republika)
  • od 20 do 75 % (zemlje u razvoju u Latinskoj Americi, Africi, Aziji i dijelovima Bliskog istoka).

Rizik od zaraze ovisi i o duljini boravka, pa je primjerice putovanje dulje od 3 tjedna povezano s većim rizikom od zaraze od putovanja kraćeg od 2 tjedna. Međutim, ako smo već posjetili visokorizično područje u protekloj godini, mogućnost pojave putničkog proljeva se smanjuje.

Općenito, najvećem su riziku izloženi posjetitelji zemalja u razvoju, putnici na kruzerima i volonteri u medicinskim misijama.

Što uzrokuje putnički proljev?

Če med potovanjem upoštevajmo splošno veljavne ukrepe, se prebavnim težavam lažje izognemo.

Putnički proljev uzrokuju mikroorganizmi kao što su bakterije (npr. E. coliCampylobacter), virusi i paraziti. No, oni nas mogu zaraziti samo ako je prethodno poremećena ravnoteža naše crijevne mikrobiote, što se stručno naziva disbioza.

Crijevna mikrobiota složen je biološki sustav koji se sastoji od više od 10 bilijuna mikrobnih stanica. U njoj žive brojne korisne bakterije koje obavljaju važne zadaće: utječu na funkciju i strukturu crijeva, na razvoj i rad imunosnog sustava te pomažu u metabolizmu konzumirane hrane.

Jedan od njihovih glavnih zadataka jest obrana od štetnih mikroorganizama koji bi se htjeli nastaniti u našim crijevima. Inače je naša mikrobiota dovoljno jaka da ih u tome spriječi – no u određenim je situacijama mogućnost njihovog naseljavanja veća, kao npr. kada putujemo.

Zašto je proljev češći na putovanjima?

Zbog:

  • lošije higijene
  • uzimanja lijekova u preventivne svrhe (npr. antibiotika)
  • konzumacije kontaminirane hrane ili pića
  • stresa na putovanju.

Navedni čimbenici mogu narušiti ravnotežu korisnih bakterija koje nas štite od infekcija ili uzrokovati ulazak veće količine nepoznatih novih mikroba i tako izazvati disbiozu.

lamp-rounded

Jeste li znali?

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) bolesti povezane sa stresom uzrok su 70 – 90 % svih posjeta liječniku.

Proljev tijekom putovanja može biti posebno opasan za bebe i malu djecu, trudnice, starije osobe i osobe s oslabljenim imunosnim sustavom kod kojih proljev može dovesti do opasne dehidracije ili težih oblika infekcije.

Proljev kod djece mlađe od šest godina ne smije se liječiti bez nadzora liječnika.

Kako spriječiti putnički proljev?

Tijekom putovanja vodite računa o općevažećim mjerama koje će vam omogućiti da lakše izbjegnete probavne probleme:

  • redovito perite ruke, posebno prije jela
  • izbjegavajte sirovo ili nedovoljno pečeno/kuhano meso, ribu i druge plodove mora, uličnu hranu i sladoled
  • ogulite ili operite sve voće i povrće u čistoj vodi
  • pijte samo flaširanu, prokuhanu ili gaziranu vodu.

Ako putujete s djecom mlađom od šest mjeseci, najsigurnije je da ih isključivo dojite. Za bebe koje se hrane adaptiranim mlijekom pomiješajte prašak s vrućom vodom, čija temperatura treba biti najmanje 70 °C. Sterilizirajte sve bočice i dude vrelom vodom.

Izbjegavanje hrane i pića koji predstavljaju veći rizik čest je savjet, iako ima vrlo malo znanstvenih dokaza koji pokazuju da je ta preporuka zaista učinkovita.

U prevenciji i liječenju proljeva (uključujući putnički proljev) prednost probiotika je njihovo multifaktorijalno djelovanje: onesposobljavaju štetne mikroorganizme, uništavaju njihove štetne tvari, sprječavaju njihovu kolonizaciju crijeva i reguliraju naš imunosni sustav.

Iz tog razloga je prije i tijekom putovanja poželjno uzimanje visokokvalitetnog probiotika koji će ojačati crijevnu mikrobiotu te je učiniti otpornijom na kolonizaciju novih, nepoznatih mikroba i prije samog putovanja. Uzimanje probiotika tijekom samog putovanja pomaže u održavanju njene ravnoteže.

Što učiniti u slučaju proljeva na putovanju?

Kod samostalnog liječenja proljeva na putovanju ili kod kuće prva i najvažnija mjera jest nadoknada izgubljene tekućine i elektrolita.

To se može učiniti ispijanjem otopine za rehidraciju, osobito ako primijetite bilo koji znak dehidracije, kao npr. žeđ te suhe usne i usta. Pritom treba naglasiti da rehidracijom ne liječimo sami proljev, liječimo njegove štetne posljedice (dehidracija).

Kako bismo podržali opustošenu crijevnu mikrobiotu, također možemo konzumirati korisne probiotičke mikroorganizme: oni mogu pomoći u održavanju prikladnog crijevnog mikrobnog okruženja i pomoći u ponovnom uspostavljanju ravnoteže među mikroorganizmima u crijevima. No, ako je za liječenje proljeva potrebno uzimati antibiotike, isto je poželjno dodati korisne bakterije u svoju prehranu, kako bi se nadomjestile izgubljene korisne bakterije.

UPOZORENJE: ako se proljev ne poboljša nakon dva dana, trebali biste posjetiti liječnika. To morate učiniti i u slučaju da istodobno imate krv u stolici, povraćate ili imate visoku temperaturu.

Linex® Forte – vaš izbor za putnički proljev i probavne smetnje

Linex® Forte jedini u Hrvatskoj ima status lijeka dostupnog bez recepta*, koji pomaže u ublažavanju probavnih tegoba uzrokovanih promjenom crijevne mikrobiote, poput npr. proljeva.

Linex® Forte sadrži više od 2 milijarde korisnih mliječno - kiselih bakterija koje pomažu u ponovnom uspostavljanju narušene ravnoteže između korisnih i štetnih bakterija u našim crijevima. Korisne bakterije u lijeku Linex® Forte pažljivo su odabrane prirodne liofilizirane mliječne bakterije Lactobacillus acidophilus, LA-5®B. animalis subsp. lactis, BB-12®.

Riječ je o korisnim bakterijama koje blagotvorno utječu na naše crijevno zdravlje, a posljedično mogu utjecati i na našu opću dobrobit. Kombinacija ovih dviju vrsta bakterija također je važna jer mogu kolonizirati cijelo crijevo: laktobacili se u većoj mjeri nalaze u tankom crijevu, dok se bifidobakterije bolje osjećaju u debelom crijevu.

Čak i ako putujete u krajeve gdje je putnički proljev češći, možete si pomoći u zaštiti od njega odgovarajućim preventivnim mjerama i tako učiniti svoje putovanje bezbrižnijim, s manje mogućnosti za neugodne probavne komplikacije.

* prema statusu registracije pri Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode HALMED. Dostupno na: www.halmed.hr, pristupljeno 2.2024.

LA-5® i BB-12® su zaštićene robne marke tvrtke Chr. Hansen S/A.

Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.

Uporabljena literatura:

  • McFarland L. Meta-analysis of probiotics for the prevention of traveler’s diarrhea. Travel Medicine and Infectious Disease. 2007; 5: 97–105.
  • DuPont H, Ericsson CD. Prevention and treatment of traveler's diarrhea. N Engl J Med.1993; 328: 1821–1827.
  • Cobelens RGJ et al. Incidence and risk factors of diarrhoea in Dutch travelers: consequences for priorities in pre-travel health advice. Trop Med Int Health. 1998; 11: 896–903.
  • Sanchez JL et al. Diarrheal disease incidence and morbidity among United States personnel during short-term missions overseas. Am J Trop Med Hyg. 1998; 58: 299–304.
  • Steffen R, Hill DR, DuPont HL. Travellers' diarrhea: a clinical review. J Am Med Assoc. 2015; 313(1): 71–80. Dostupno na: https://doi.org/10.1001/jama.2014.17006, pristupljeno 2.2024.   
  • Chen LH et al. Business travel-associated illness: a GeoSentinel analysis. J Trav Med. 2018; 25(1): 1–10. Dostupno na: https://doi.org/10.1093/jtm/tax097, pristupljeno 2.2024.   
  • Schwille-Kiuntke J, Mazurak N, Enck P. Systematic review with meta-analysis: postinfectious irritable bowel syndrome after travellers' diarrhoea. Aliment Pharmacol Ther. 2015; 41(11): 1029–1037. Dostupno na: https://doi.org/10.1111/apt.13199, pristupljeno 2.2024.    
  • Zaidi D, Wine E. An update on travellers' diarrhea. Curr Opin Gastroenterol. 2015; 31(1): 7–13. Dostupno na: https://doi.org/10.1097/MOG.0000000000000133, pristupljeno 2.2024.    
  • Pitzurra R, Steffen R, Tschopp A, Mutsch M. Diarrhoea in a large prospective cohort of European travellers to resource-limited destinations. BMC Infect Dis. 2010; 10: 231. Dostupno na: https://doi.org/10.1186/1471-2334-10-231, pristupljeno 2.2024.    
  • Cobelens RGJ et al. Incidence and risk factors of diarrhoea in Dutch travelers: consequences for priorities in pre-travel health advice. Trop Med Int Health. 1998; 11: 896–903.
  • Steffen R. Clinical Infectious Diseases 2005; 41:S536–40.
  • Black RE. Epidemiology of travelers’ diarrhea and relative importance of various pathogens. Rev Infect Dis. 1990; 12: 73–79.
  • Centers for Communicable Diseases, CDC. Travelers’ diarrhea. CDC. 1–8. 4-27-2004. Atlanta, Georgia, Centers for Communicable Diseases. The Yellow Book.
  • Centers for Disease Control and Prevention C. Outbreaks of gastroenteritis associated with noroviruses on cruise ships. United States 2002. Morbidity and Mortality Weekly Report. 2002; 51: 1112–1114.
  • Minooee A, Rickman LS. Infectious diseases on cruise ships. Clin Infect Dis. 1999; 29: 737–743.
  • Daniels NA, Neimann J, Karpati A et al. Traveler’s diarrhea at sea: three outbreaks of waterborne enterotoxigenic Escherichia coli on cruise ships. J Infect Dis. 2000; 181: 1491–1495.
  • McFarland L. Normal flora: diversity and functions. Microb Ecol Health Dis. 2000; 12: 193–207.
  • Diemert JD. Prevention and Self-Treatment of Traveler's Diarrhea. Clin Microbiol Rev. 2006; 19(3): 583.
  • Centers for Disease Control (CDC). ‘Food & Water Precautions'. Dostupno na: http://wwwnc.cdc.gov/travel/yellowbook/2016/the-pre-travel-consultation/food-water-precautions, pristupljeno 2.2024.     
  • Chang T-W. Traveler’s diarrhea. Ann Intern Med. 1978; 89: 428–429. (Letter)
  • Hoge CW et al. Epidemiology of diarrhea among expatriate residents living in a highly endemic environment. JAMA. 1996; 275: 533–538.
  • Kozicki M, Steffen R and Schar M. “Boil it, cook it, peel it, or forget it”: does this rule prevent travellers’ diarrhoea? Int J Epidemiol. 1985; 14: 169–172.
  • Mattila L et al. Risk behavior for travelers’ diarrhea among Finnish travelers. J Travel Med. 1995; 2: 77–84.
  • Pitzinger B, Steffen R and Tschopp A. Incidence and clinical features of traveler’s diarrhea in infants and children. Pediatr Infect Dis J. 1991; 10: 719–723.
  • Steffen R et al. Epidemiology of diarrhea in travelers. JAMA. 1983; 249: 1176–1180.
  • Kuenzli E et al. Previous exposure in a high-risk area for travellers’ diarrhoea within the past year is associated with a significant protective effect for travellers’ diarrhoea: a prospective observational cohort study in travellers to South Asia. Journal of Travel Medicine. 2017; 24 (5).
  • Roussel C et al. Anti-infectious properties of the probiotic Saccharomyces cerevisiae CNCM I-3856 on enterotoxigenic E. coli (ETEC) strain H10407. Appl Microbiol Biotechnol. 2018; 102 (14): 6175–6189. Dostupno na: https://doi.org/10.1007/s00253-018-9053-y, pristupljeno 2.2024. 
  • Patel R, DuPont HL. New approaches for bacteriotherapy: prebiotics, new-generation probiotics and synbiotics. Clin Infect Dis. 2015; 60 (Suppl 2): 108–122.
  • Proljev (Dijareja): Uzroci, simptomi i liječenje. Dostupno na: https://gastroenterologija.com/proljev/, pristupljeno 2.2023. & Putnički proljev. Dostupno na: http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/probavne-bolesti/gastroenteritis/putnicki-proljev, pristupljeno 2.2024. 
  • Medscape: Diarrhea. 31. 10. 2018. Dostupno na: https://emedicine.medscape.com/article/928598-overview#a6, pristupljeno 2.2024 
  • Sanders ME et al. Gut. 2013; 62: 787–796.
  • Black et al. Scand J Infect Dis. 1991.
  • Chatterjee et al. JAPI. 2013; vol. 61.
  • Sheu et al. Aliment Pharmacol Ther. 2002; 16.
  • Clarke G et al. Pharmacol Rev. April 2019; 71: 198–224.
  • Sažetak opisa svojstava lijeka Linex® Forte, dostupno na: www.halmed.hr,  pristupljeno 2.2024

LIN-10-61-W/HR2404298070/2024-04-29